Projekt: Žene kao element otpora u europskom sjećanju
Program Europske komisije „Europa za građane“
Identifikacija: 608944-CITIZ-1-2019-1-ES-CITIZ-REMEM
Koordinator: Asociación para la Recuperación de la Memoria Histórica (ARMH – Udruga za obnovu povijesnog sjećanja)
Zašto ARMH predstavlja ovaj projekt?
ARMH želi ojačati veze s civilnim društvom u raznim državama članicama i podići svijest o ženskoj borbi i ženskom otporu fašizmu u Europi. Iz tog edukativnog poriva organizirane su različite informativne aktivnosti dostupne u nekoliko europskih zemalja – putujuća izložba, radionice, zbirka konačnih rezultata i internetska stranica kolektivnog europskog sjećanja, odnosno europska povijesna mreža sjećanja na taj otpor.
U organizaciji ARMH, predstavnici civilnog društva i sveučilišni istraživači iz zemalja članica bit će pozvani na radionice na kojima će istraživati ulogu žena u borbi protiv fašizma.
Cilj je izraditi kartu sjećanja na otpor fašizmu s naglašenom rodnom perspektivom.
.
Projektne smjernice
Projektom Žene otpora želi se istaknuti doprinos pokreta za ženska prava demokraciji u Europi i dati mu vidljivost kakvu zaslužuje.
Pokret seže od vremena borbe za žensko pravo glasa (u Španjolskoj 1933. godine) do pobune žena protiv fašizma u Španjolskom građanskom ratu i Drugom svjetskom ratu.
Ženska borba bila je kompleksna. Dok su se borile za svoja prava, žene su, čak i u najbolnijim okolnostima, ostajale usko vezane uz svoje tradicionalne obiteljske uloge majki, supruga ili sestara. Ta činjenica nedvojbeno je utjecala na njihovu odluku da se priključe borbi.
Projektom Žene otpora želi se objasniti važnost uloge koju su žene odigrale u borbi protiv fašizma. Pozadinskim radom podržavale su borbu pokreta otpora, pomagale su Židovima i gerilcima, djelovale su kao kurirke i sudjelovale u borbama (primjerice, u Italiji, 55 000 partizanki ima priznat borački status).
Izložba i aktivnosti
Okosnica predloženih aktivnosti projekta Žene otpora putujuća je izložba koja kroz prikaz jednog vremena pokazuje na koje su sve načine žene doprinosile demokraciji u Europi, osobito borbi protiv fašizma.Izložba će gostovati u nekoliko europskih država: Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Belgiji, Hrvatskoj i Portugalu. U svakom gradu predstavit će je članovi ARMH-a i priznati istraživači iz tog područja.
U cilju nam je na svakom popratnom događaju dati prednost upoznavanju s činjenicama kroz živa svjedočanstva protagonista povijesti koju nastojimo rasvijetliti (ili njihovih rođaka).
Izložba će biti popraćena predavanjima koja će omogućiti bolje razumijevanje konteksta ovog projekta. Osim toga, na različitim lokacijama istovremeno će se odvijati kulturna događanja i edukativni posjeti koji će staviti fokus na važnost žena u izgradnji demokracije u Europi.
Kontekst
1. travnja 1939., završetkom Španjolskog građanskog rata i uspostavom frankističke diktature, objavom u službenom državnom listu izrijekom su ukinuta sva postignuća Druge španjolske republike u pogledu ravnopravnosti žena.
Od 14. travnja 1931. do fašističkog vojnog puča uloga žena u društvenom i političkom životu postajala je sve značajnija, primjerice 19. studenog 1933. žene su u Španjolskoj prvi put dobile pravo glasa. Nekoliko je žena uspjelo zauzeti važne položaje u vladi zalažući se za jednakost, demokraciju i solidarnosti. Jednakost se probijala u radne jedinice te društvene, političke i obrazovne organizacije (uvelike je porastao broj učiteljica).
Nakon fašističkog vojnog puča, s početkom Španjolskog građanskog rata, žene su opet imale važnu ulogu, kako na frontu, tako i u pozadini. Kad su se borbe razbuktale, tisuće žena spustile su se u rovove i uz povik ¡NO PASARÁN! stale su u obranu demokracije, slobode i antifašizma. Na mjestima koja je nasilno zauzela pučistička vojska mnoge su žene iskorištene kao ratni plijen, pa ipak tisuće njih nastavile su pružati demokratski i antifašistički otpor, tvoreći razgranatu mrežu otpora protiv pučista.
Kraj rata donio je veliki egzodus na jug Francuske i odande u nacističke koncentracijske logore. Ne smije se zaboraviti ni otpor žena tijekom Drugog svjetskog rata.
U slučaju Španjolske, valja naglasiti da su stotine žena prognane i mnoge se nikad nisu vratile u domovinu, što je također bila jedna od posljedica Francove diktature.
Moralna je dužnost prisjetiti se svih tih žena, demokratkinja, antifašističkih borkinja, braniteljica Ustava, sufražetkinja, prosvjetiteljica, prognanica…
Živimo u vremenu kad bezuvjetna ravnopravnost i jednakost između muškaraca i žena moraju biti jedan od stupova suživota u novoj Europi. Žene kojih se ovim projektom želimo prisjetiti u velikoj su mjeri majke demokracije kakvu danas uživamo. Na prvim izborima za Europski parlament 1979. godine bilo je 16 % žena, a na posljednjim izborima 2014. godine taj se postotak povećao na 37 %.
Tendencija je to koja nas u svakom slučaju obvezuje da se prisjetimo povijesti žena koje su se borile za demokraciju i ravnopravnu zastupljenost.
